Intervju: Sabahudin Selimović, predsjednik Šure: Ideja Evropskog muftijstva naša je realna potreba

admin
Autor članka: admin June 2, 2015 23:18

Intervju: Sabahudin Selimović, predsjednik Šure: Ideja Evropskog muftijstva naša je realna potreba

Sabahudin Selimović

Razgovarao: Muhamed ĆEMAN

Uvaženi gospodine Selimoviću, zamolili bi Vas da na početku ovog razgovora ukratko predočite trenutačno stanje muslimana u Luksemburgu u brojčanom i organizacionom smislu. A ujedno Vas molimo da predstavite i instituciju Šure na čijem čelu se nalazite.
Najprije bih se zahvalio Allahu, dž.š., na svjetlu Njegove upute koja sija i u ovom našem Luksemburgu. Zahvaljujem Mu se na Njegovoj pomoći i na svim blagodatima koje je darovao Svojim robovima. Donosim salavat i selam na Njegovog miljenika Muhammeda, a.s., visoko uzdignutog i do Sudnjega dana nedokučivog, zatim neka je selam na njegovu časnu porodicu, ashabe i na sve one koji ga istinski slijede. Amin! Osjecam i iskrenu potrebu da se u svoje lično ime, kao i u ime institucije koju predstavljam, te u ime svih muslimana države Luksemburg, zahvalim Reviji Sandžak na iskazanom interesovanju i nastojanju da vašim čitateljima, bar djelimično, predstavite stanje ovdašnjih muslimana, način njihovog organizovanja i aktuelna događanja koja se vežu za našu zajednicu.
U Luksemburgu kao i u drugim evropskim zemljama zakonom nije dozvoljen popis stanovništva na osnovu vjerske pripadnosti, tako da kada je u pitanju broj muslimana, ne postoje zvanični podaci. Do skoro se manipulisalo sa ciframa od 10000 do 15 000, da bi nedavno, po prvi put, prilikom govora o nemilim događajima koji su se desili u Parizu, podpredsjednik vlade Schneider, između ostalog, pomenuo da u zemlji živi oko 18000 muslimana, što u zemlji sa nešto više od 500000 stanovnika, čini da muslimani budu druga vjerska zajednica po brojnosti, odmah poslije katoličke zajednice, uz napomenu da je muslimanska zajednica u stalnom kvantitativnom progresu. Kao i u drugim zemljama zapadne Evrope muslimani su i ovdje organizovani kroz razna udruženja humanitarnog, kulturološko-obrazovnog i sportskog karaktera. Ipak za mene najbitniji oblik organizovanja muslimana, posebno u dijaspori svakako je džematski oblik, tj. organizovanje na zdravim osnovama jakih i funkcionalnih džemata, spremnih i sposobnih da odgovore na sve vrste izazova, bez obzira dolazili oni iznutra ili izvana. Imajući u obzir činjenicu da je još uvijek riječ o prvoj generaciji muslimana, i sve ono što po prirodi stvari prati tu generaciju, počev od statusnih preko jezičko-administrativnih pa do egzistencionalnih problema, lično sam zadovoljan postojećim kvantitativno-kvalitetnim nivoom organizovanosti naših džemata i zajednice muslimana generalno. Trenutno ovdje funkcionalno egzistira 9 džemata, od kojih čak 6 posjeduje svoje prostorije, a sve to uprkos činjenici da je prosječna cijena kvadratnog metra stambeno-poslovnog prostora u ovoj državi oko 4000 eura. Deseti džemat je trenutno u fazi formiranja. Činjenica je da postojeći prostori nisu uvijek i najadekvatniji, ali zaista su ohrabrujuće pozitivne tendencije u ovom domenu. Šura je krovna institucija, odnosno, vrhovno predstavničko tijelo muslimana u Luksemburgu, naša Islamska zajednica sa svim svojim osobenostima i specifičnostima, uređena svojim statutom, internim pravilnikom i izbornim pravilnikom. Oformljena je 2003. godine sa ciljem boljeg organizovanja i međusobnog uvezivanja muslimana, i sa ciljem rada na procesu zvaničnog priznavanja muslimana kao zajednice i islama kao religije od strane Velikog vojvodstva. Od njenog osnivanja pa do danas prošla je kroz nekoliko oblika uređenja da bi danas bitisala kao federacija džemata. Od deset ranije pomenutih džemata u sastavu Šure trenutno je šest. dok je procedura za priključivanje sedmog džemata u završnoj fazi. Naime, ostaju još određene administrativno-pravne stvari koje dotični džemat treba regulisati prije nego postane punopravni član. Vijeće Šure konstituiše 12 članova, koje putem izbora biraju muslimani ove države. Putem izbora u Šuru ulazi kandidat sa najvećim brojem osvojenih glasova, s tim što se svakom džematu garantuje neovisno od broja osvojenih glasova prolazak barem jednog kandidata. Bitno je i istaći da ni jedan član Šure ne može biti opozvan od strane džemata koji ga je predložio kao kandidata na izborima iz razloga jer mu mandat osiguravaju glasovi muslimana na nivou cjelokupne muslimanske zajednice u zemlji. Evidentno je da se iz ovoga do sada rečenog naziru neke specifičnosti Šure koje sam ranije pomenuo. Naime, članovi, odnosno vijećnici Šure moraju biti uzoriti muslimani ali ne i vjerski službenici već takoreći civilna lica. Njihov rad je u potpunosti baziran na volonterskoj osnovi, dakle nije riječ o imamima, ni po vokaciji ni po funkciji koju obavljaju. Oficijelni imami su direktno upošljeni od strane džemata i kao takvi ne mogu biti vijećnici Šure zbog mogućeg sukoba interesa. Imami su ti koji osiguravaju vjersku dimenziju, a kroz vjersko-etičku komisiju pri Šuri djeluju savjetodavno. Moglo bi se još mnogo toga kazati, ali se nadam da je ovih par informacija dovoljno da bi se bar djelimično razumio naš način organizovanja i funkciniranja.

Vijest da je u predstavničko tijelo muslimana u Luksemburgu, dakle Šura, uspjela izdejstvovati konvencionisanje islama obradovala je mnoge. Možete li nam ovom prilikom pojasniti pravi značaj i navesti konkretne koristi postignutog sporazuma?
Mi muslimani čvrsto vjerujemo u Božije određenje te da nas ono što je trebalo da nas zadesi svakako nije moglo mimoići. Tako i potpisivanje konvencije doživljavam kao Allahovo davanje. Naravno ni u kom slučaju ne želim minimizirati, ili pak umanjiti doprinos svih onih koji su dugi niz godina istrajno radili na ovom projektu i bili svojevrstan ovozemaljski sebeb ovom za nas muslimane Luksemburga, a siguran sam i šire, historijskom događaju. Molim Njega Uzvišenog da sve trudbenike obilato nagradi i da to nađu na vagi njihovih dobrih dijela. Potpisivanje ugovora, tj. konvencije između vlade Luksemburga i Šure okončana je prva i najbitnija etapa u ovom procesu. Važno je naglasiti da ovo novo činjenično stanje koje proizlazi iz potpisivanja konvencije treba uokviriti novim zakonskim aktima, koji moraju biti usvojeni od strane Parlamenta. Svakako da ova pravna procedura iziskuje još vremena. Ja sam jedan od mnogih koji konvencionisanje doživljava jako korisnim uz potpuno poštivanje svih onih koji možda misle drugacije. Konvencionisanjem muslimanska vjerska zajednica postaje potpuno ravnopravna u odnosu na druge vjerske zajednice u Luksemburgu, te sa svim svojim specifičnostima postaje i zvanično dio državnog identiteta ove zemlje, a islam kao vjera dio pravnog sistema što svakako ranije nije bio slučaj. Potpisivanje konvencije nam se otvara mogućnost da budemo aktivni učesnici u rešavanju mnogih društvenih pitanja, koja mogu direktno ili indirektno utjecati na svakodnevni život muslimana u ovoj državi. Konkretno u prosvjeti, zatim u zdravstvenom sektoru, itd. Nikako ne treba zanemariti ni ekonomsku dimenziju. I na kraju, između ostalog, konvencionisanje ima ogroman značaj i za jačanje Šure kao institucije, što je za mene od neprocjenjive vrijednosti kako u pogledu povećanja mogućnosti za očuvanje vjerskog, a za nas Bošnjake i nacionalnog identiteta, tako i u pogledu zaštite od različitih oblika vjerskih i socijalnih devijacija.
aaaaa sabahudin selimović intervju 2Upoznati smo da je čitav proces pregovora koji su vođeni između predstavnika Šure i vlade Luksemburga trajao duži niz godina. Šta je, po Vama, bio ključni razlog te je upravo u ovom trenutku uspješno okončan taj proces?
Prvi pokušaji na putu priznavanja islama za koje postoje pisani tragovi, u vidu potpisane peticije od nekoliko hiljada muslimana organizovane od strane Islamskog centra na Mameru, potiču još iz perioda prije postojanja Šure, tačnije iz 1999. godine, a neki tvrde da je bilo sličnih nastojanja i ranije. Formiranjem Šure 2003. godine ovaj proces je ponovno počeo od nule i konstantno je dobijao na snazi i na intenzitetu sve do današnjeg dana. Zanimljivo da je u ovom periodu, tačnije do kraja 2013. godine okosnicu Vlade činila CSV stranka koja se izjašnjavala afirmativno po pitanju konvencionisanja, ali nikada nije imala političke volje niti političke hrabrosti da proces priznavanja islama dovede do kraja. Uprkos činjenici da je Parlament još 2006. godine usvojio predloženi tekst, tadašnja konvencija nikada nije potpisana. Zanimljivo je da pomenuta politička partija nije osobito profitirala iz pomenutih političkih kalkulacija i neprincipijalnog odnosa naspram muslimana, već su na prošlim parlamentarnim izborima nakon 25 godina vlasti zabilježili poraz i preko noći postali opoziciona partija. Vlast je preuzeta od strane tri po orijentaciji liberalne partije: DP, LSAP i Zeleni. Zanimljivo je da je jedan od njihovih temeljnih koalicionih dogovora bio onaj koji je predviđao potpunu separaciju Države od uticaja Crkve i drugih vjerskih zajednica, te se trebalo pristupiti ukidanju čak i postojećih konvencija sa drugim vjerskim zajednicama. Vlada je početkom 2014. godine i otpočela zamišljene reforme uz intenzivne pregovore u koje su bile uključene sve interesne strane, a u kojima smo, sasvim ravnopravno učestvovali i mi od samog početka pa sve do kraja. Ovaj proces koji je imao mnogo zaokreta finalno je okončan potpisivanjem novih konvencija sa svim do tada konvencionisanim vjerskim zajednicama i po prvi put u svojoj historiji i sa muslimanima, 26. januara 2015. godine. Zanimljivo je i to da se ovo dogodilo u trenucima nimalo lahkim po muslimane Evrope.

Kao što ste već naveli, postignutim sporazumom sa Državom muslimanska zajednica Luksemburga između ostalog dobija i značajna finansijska sredstva. Negdje oko 450000 € na godišnjem nivou. Na koji način će pomenuta novčana svota biti iskorišćena?
Da, tekst potpisane konvencije predviđa i dodjelu pomenutih novčanih sredstava, ali je isto tako tačno, kako sam već ranije naglasio, da ovaj proces još uvijek nije okončan i da će se na preuzimanje pomenutog novčanog fonda morati još malo pričekati. U ovom trenutku želimo samo naglasiti da naš rad inače karakteriše potpuna transparentnost tako da ona svakako neće ni ovdje izostati, tim prije što smo u potpunosti svjesni ogromne odgovornosti kada je u pitanju raspolaganje novčanim sredstvima, osobito onim koji pripadaju našoj zajednici.

Naveli ste i pojasnili mnogobrojne pozitivnosti za muslimansku zajednicu koje proističu od konvencionisanja islama u Luksemburgu. Međutim, postoje i oni koje interesuje kako izgleda druga strana medalje. Naime, ono što želimo upitati je sljedeće: Koja je korist za državu Luksemburg od potpisivanja ovakve vrste ugovora? Uvjereni smo da ostvarivanje prava povlači za sobom i preuzimanje određenih obaveza spram Države?
Svaka ozbiljna zajednica, bez obzira na njenu veličinu, funkcionira na principu balansa. Svako društvo u kome postoji korektan balans između prava i obaveza ima pravo na epitet zdravog društva, a ono prestaje to biti onda kada se taj balans poremeti. Upravo iz ovog razloga država Luksemburg je najveći dobitnik, iz razloga jer se konvenciom uspostavlja ovaj već dugo poremećeni balans. Kolektivna prava muslimana u odnosu na druge vjerske zajednice su dugi niz godina bila osporavana, a muslimani kao takvi diskriminirani, što je na duže staze moglo stvoriti osjećaj odbačenosti i dovesti do mnogih devijacija i neželjenih posljedica. Ovim činom Država je muslimanima poslala jasnu i hrabru poruku, poruku razumijevanja i poruku prihvatanja, te shodno tome i ja pozivam muslimane da je čuju. Po pitanju naših obaveza spram Države, ja zaista ne vidim neke druge obaveze, izvan nekih administrativnih, a koje nismo imali ranije u periodu poremećenog balansa.

Svjedoci smo da većina država, što je donekle i razumljivo, vrlo često nastoji instrumentalizirati predstavnike muslimana. U tom kontekstu ulažu ogromne napore kako se na čelu muslimanskih institucija nikako ne bi našli najsposobniji, najbolji i najbogobojazniji, već najpodobniji. Istinitosti navedenog možda i najbolje ilustrira stanje Islamske zajednice u Crnoj Gori, dok je još frapantniji primjer navedenog pojava frankenštajnske Islamske zajednice Srbije. Da li je i na koji način Šura kao vrhovno predstavničko tijelo muslimana u Luksemburgu zaštitila sebe od sličnih scenarija koji bi se mogli desiti u budućnosti?
Svi ovi detalji koje ste nabrojali, bar u našem slučaju, sasvim su relativni, jer sebe lično ne smatram ni najboljim, ni najsposobnijim, niti najbogobojaznijim, a Allahovom, dž.š., voljom već nekoliko godina na svojim plećima nosim, preuzimanjem obaveze predsjednika Šure, teško breme odgovornosti i molim svog Gospodara Uzvišenog da meni i ostaloj braci u Šuri pomogne da budemo od onih koji će izvršavati svoje obaveze na način sa kojim će On biti zadovoljan. Obzirom da sam jedan od članova osnivača Šure i bio sam njen član od trenutka njenog osnivanja pa do danas, odgovorno tvrdim da se država Luksemburg ni na koji način nije miješala po pitanju izbora naših predstavnika. Znam da ovo zvuči gotovo pa nemoguće, posebno za nas sandžačke Bošnjake, jer smo nažalost rasli u takvom ambijentu gdje se čak ni izbor pomoćnog radnika u Osnovnoj školi nije prepuštao slučaju, a kako mi se čini da situacija nije mnogo bolja ni danas. Po pitanju konkretnih primjera koje ste naveli i državama sa takvom negativnom praksom, definitivno je riječ o bolesnim društvima, društvima poremećenih vrijednosi. Decenijama, u kontinuitetu, držati određenu nacionalnu i vjersku zajednicu u podređenom i diskriminirajućem položaju te na tim i takvim osnovama graditi nekakvo demokratsko, prosperitetno društvo je najblaže rečeno čista šarena laža. Da stvar bude još komičnija, od pripadnika tih i takvih zajednica se očekuje da razviju i izgrađuju kod sebe osjećaj pripadnosti tom i takvom društvu. Neislamski bi bilo ne priznati da dobar dio krivice pripada muslimanima, te mišljenja sam da do njihove instrumentalizacije koju ste pomenuli dolazi samo onda kada muslimani pristanu da prodaju ono što se nizašta na dunjaluku ne prodaje: svoju čast, svoje dostojanstvo i svoj Ahiret, tj. svoju vjeru. U takvom halu lični interes se tretira kao interes zajednice, a sponzor dunjalučkih uživanja se pretvara u predmet obožavanja. Da nas Allah Uzvišeni sačuva od toga. Ovo sam namjerno naveo jer se u ovome nalazi i odgovor na posljednji dio Vašeg pitanja, zato što svi zaštitni mehanizmi, ma kakvi oni bili, padaju u vodu onda kada dođe do ovakvih poremećaja na relaciji imeđu čovjeka i Gospodara. Svakako da ovo ne bi smeo da bude izgovor za našu eventualnu pasivnost po ovom pitanju, tako da smo mi izradili nas izborni pravilnik koji se pokazao vrlo praktičnim i efikasnim.

Može li se očekivati da Luksemburg uskoro dobije i svog prvog muftiju? U tom kontekstu, shodno tome da, kako ste naveli, Bošnjaci predstavljaju minimum 2/3 muslimana u Velikom vojvodstvu, da li je za očekivati da eventualno budući muftija bude Bošnjak?
Mi smo u potpunosti slobodni po pitanju naše organizacije i odabira muftije, a ja lično pitanje muftije doživljavam isključivo kao organizaciono pitanje. Smatram da je za efikasno funkcioniranje našeg sistema neophodno prisustvo i kompetentnog vjerskog autoriteta. Bošnjak sam i ponosim se time, ali pri eventualnom izboru muftije na prvom mjestu mi je davanje prednosti kompetencijama koje takva osoba mora ispunjavati od kojih je i višejezičnost. Svakako da bi jedan od aduta budućeg muftije bilo i poznavanje bosanskog jezika. Naši visoki vjerski autoriteti, pogotovo na Zapadu, imaju ulogu ambasadora islama, i to u pravom smislu te riječi, što nas obavezuje da duboko vodimo računa o tome ko i kako predstavlja islam. Nisam od onih koji dobrovoljno prihvataju da žive pored društva u kom borave, držeći se njegovih margina, iščekujući šta će se dogoditi, već želim aktivno učestvovati u svim pozitivnim društvenim procesima i davati svoj doprinos u izgradnji boljeg i humanijeg ambijenta za cjelokupno društvo. Tome nas uči i na to nas podstiče naša divna vjera, što je na veliku žalost skoro u potpunosti bačeno u drugi plan od strane dobrog dijela današnjih muslimana, kao posljedica primetne nekompetencije značajnog broja naših vjerskih autoriteta na Zapadu.

Kakav je odnos Šure sa institucijom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i sa Islamskom zajednicom u Srbiji? Postoji li za sada bilo kakav vid suradnje, te šta možemo očekivati po tom pitanju u budućnosti ?
Konkretni konstantni oblici saradnje se realizuju prvashodno na nivou džemata i to kroz različite oblike. Kada je riječ o Šuri, mi smo u više navrata tražili savjete od braće koja rade u ovim institucijama i ovom prilikom im se zahvaljujem na pruženoj pomoći. Naravno, mi smo u potpunosti otvoreni po pitanju svakog oblika saradnje koji može koristiti ljudima. Kao muslimani moramo težiti što širim oblicima uvezivanja, tako da je ideja Evropskog muftijstva, odnosno uvezivanje na nivou Evrope, kroz formiranje jednog zajedničkog tijela, naša realna potreba. Iskreno se nadam da ćemo na ovom polju u bliskoj budućnosti imati prilike da zajedno poradimo.
Svjedoci smo da je pošast islamofobije u zemljama zapadne Evrope u stalnom porastu. Atentat u Parizu, policijske racije u Belgiji, antimuslimanski protesti Pegide u Njemačkoj. Sve nabrojano je trenutna realnost država u Vašem okruženju. Kakve su reakcije na sve to javnog mnjenja u Luksemburgu? Da li je islamofobija i kod vas u porastu?
Luksemburg je jako zanimljiva zemlja. Zemllja koja godinama odolijeva moćnim susjedima i njihovom uticaju, pritom znalački koristeći i uvozeći od istih sve ono što je pozitivno. Mnogo drže do društvenog mira i kohezije. Kao pojedinci prilično su iskreni i izuzetno jednostavni. Koriste se tuđim iskustvima, ali ponajviše značaja pridaju svojim. Ne znam da li su ove ili neke druge specifičnosti doprinijele da situacija bude sasvim drugačija u odnosu na okruženje, ali je sasvim sigurno da situcija ni izbliza ne podsjeća na njihovu situaciju. Podsjetit ću Vas još jednom da je konvencija, koja je inače i primarna tema ovog razgovora, potpisana 26. januara 2015. godine, što u potpunosti ide u prilog ovome što sam kazao. Ovim gestom Luksemburg je trasirao put kojim treba ići u borbi protiv različitih oblika ekstremizma i radikalizacije, bez obzira sa koje strane oni dolazili, a od kojih pati današnje društvo.

Da li ste upoznati, postoje li slučajevi osporavanja prava na nošenje hidžaba u osnovnim i srednjim školama u Luksemburgu?
Bilo je nekih pojedinačnih slučajeva, gdje smo mi kao predstavnički organ muslimana bili prinuđeni reagirati. Radi se o slučajevima prilikom kojih su pojedini prosvjetni radnici i školski upravitelji pokušavali izazivati probleme pozivajući se na interne školske pravilnike, a pritom zanemarujući zakon, što je aktuelni ministar prosvjete Meisch 2014. godine javno i potvrdio te u zvaničnom dopisu svim školama pozvao na toleranciju hidžaba u školskim klupama.Z adovoljni smo trenutačnim stanjem po ovom pitanju.

Za sami kraj, dozvolite nam da Vas upitamo sljedeće. Uzimajući u obzir Vaše iskustvo i poznavanje dosadašnjeg evolutivnog procesa muslimanske zajednice u Luksemburgu, koje su Vaše projekcije te kakvom vidite muslimansku zajednicu u Velikom vojvodstvu 2025. godine, inšallah?
Mi smo u odnosu na zemlje iz okruženja izuzetno mlada zajednica koja tek počinje polahko da sazrijeva. Uz svu skromnost, ipak mogu reći da iza nas postoje određeni rezultati na kojima prije svega zahvaljujemo Uzvišenom Stvoritelju. Obzirom da se radi još uvijek o prvoj generaciji muslimana ove države, naša obaveza je da postavimo čvrste temelje na kojima će buduće generacije nastaviti nadogradnju. Pasivizam mnogih i nepostojanje svijesti o potrebi njihovog angažovanja u znatnoj mjeri usporava čitav proces čvrstog etabliranja islama u ovoj zemlji, ali smo ipak na dobrom putu da to uz Allahovu, dš.š., pomoć i ostvarimo. Sazrijevanje zajednice trebalo bi da prate projekti koji će obezbijediti konstantan napredak muslimanske zajednice. Ubijeđen sam da i za buduće uspjehe naše zajednice itekako imamo potencijala. Imajući u obzir dosadašnje društvene uslove i pogodnosti koje uživamo, za eventualne buduće neuspjehe u Luksemburgu, muslimani bi morali tražiti krivca isključivo u sebi. Optimista sam, jer krajnje je vrijeme da se muslimani uozbilje i da se mnogi od njih otmu letargiji i postanu društveno korisni. (Revija Sandžak, br. 182)

admin
Autor članka: admin June 2, 2015 23:18