Autor: Mr. Muhamed ĆEMAN
Po ugledu na susjednu Francusku i Belgiju, Luksemburg bi uskoro mogao postati treća zemlja u Evropi u kojoj se muslimankama zakonom zabranjuje pravo na prekrivanje lica tj. nošenje muslimanskog vela na javnim mjestima.
Naime, najveća opoziciona stranka, Narodna kršćansko-socijalna partija (CSV) početkom mjeseca oktobra pozvala je na zabranu muslimanskog vela u Luksemburgu. «Ne želim da vidim burke u Velikom vojvodstvu», izričit je bio u svojoj izjavi za medije aktuelni predsjednik CSV stranke Marc Spautz. U istoj izjavi, Spautz nastoji opravdati eventualnu zabranu muslimanskog vela navodeći da se radi o pitanju sigurnosti u zemlji, te ističe da mnogi Luksemburžani osjećaju strah kada vide osobu sa velom preko lica. Spautz je također izišao u javnost sa podatkom da čak nekoliko stotina žena u Luksemburgu nosi nikab, tj. muslimanski veo koji prekriva lice. Podatak koji, na osnovu informacija kojima raspolaže Šura (Shoura) – vrhovno predstavničko tijelo muslimana u Luksemburgu, ni izbliza ne odgovara realnosti.
Muslimanke koje nose nikab zahtjevaju podršku Šure
U pismo koje su uputile Šuri, muslimanke koje nose nikab u Luksemburgu zatražile su podršku Šure u zaštiti njihovog prava na slobodu izbora. Između ostalog su pojasnile da svojevoljno nose muslimanski veo, te da bi eventualnim usvajanjem zakonskih odredbi kojim bi im se ograničila vjerska sloboda bile prinuđene ostati zatvorene u kućama. Upoznale su Šuru da su od trenutka pokretanja medijske debate o nikabu u više navrata bile izložene verbalnim napadima na ulici, što nije bio tako čest slučaj prije samog problematiziranja pitanja nikaba u Luksemburgu. Istovremeno su izrazile svoju bojazan da bi usvajanjem zakona određeni desničarski orijentirani pojedinci bili dodatno ohrabreni u nakani da počine još gore napade na muslimanke koji nose hidžab ili nikab.
Zakon uperen protiv manjine u manjini
Muslimani predstavljaju oko 5 procenata od ukupno 550 000 stanovnika Velikog vojvodstva Luksemburg. Istraživanja Šure ukazuju da samo 16 žena u Luksemburgu nose muslimanski veo koji prekriva lice. Uglavnom je riječ o Bošnjakinjama koje već decenijama žive u Luksemburgu, međutim među njima je i značajan broj Luksemburžanki, i drugih konvertitkinja na islam, tako da suprotno onome što veliki broj građana Luksemburga često smatra, ne radi se o društvenom fenomenu koji se prvenstveno tiče imigranata.
Susret Šure i premijera Bettela
Krajem mjeseca oktobra na inicijativu premijera Xaviera Bettela a u kontekstu novonastale situacije, došlo je do susreta između Bettela, ministra pravde Felixa Braza, te ministra unutrašnjih poslova Dan Kerscha na jednoj strani i predstavnika Šure na drugoj. «Premijer Bettel želio je upoznati se s pozicijom Šure povodom mogućeg usvajanja novog zakona», rekao je u izjavi za medije Mondher Labidi, jedan od članova delegacije Šure. – «Na sastanku smo demantirali određene medijske navode te izrazili nevjericu u kontekstu potrebe usvajanja zakona kojim bi se ograničilo pravo 16 žena da se oblače po slobodnoj volji. Također smo izrazili naše zapažanje da je zakon stigmatizirajući i uperen direktno protiv muslimanske zajednice u Luksemburgu, te istakli da Šura ne podržava takvo zakonodavno rješenje kojim se ograničava sloboda muslimanki, i da bi usvajanje istog bilo protivustavno. Premijer Bettel je pojasnio da trenutno ne želi da se otvori rasprava o zakonu kojim se zabranjuje muslimanski veo, već je želio osigurati se da u slučaju njegovog usvajanja Šura neće pozvati muslimane na građansku neposlušnost. Ako zakon bude usvojen, tražićemo pravdu, a nećemo pozivati na neposlušnost», pojasnio je Labidi.
«Nikada ga nećemo skinuti»
U međuvremenu, sudeći po izjavama muslimanki koje nose nikab, usvajanje zakona kojim bi se ograničilo njihovo pravo neće ih sprečiti u njihovom izboru da nose muslimanski veo. «Niko me nije prisilio da nosim nikab, onda me niko neće moći prisiliti ni da ga uklonim. Osim toga, u Europi, ni jedna žena nije prisiljena na bilo šta, pa zašto bi onda bio suprotan slučaj sa muslimankama», ističe Marija.
«Ljudi malo znaju o islamu, a još manje o muslimanskim ženama, a stereotipima nikada kraja. Nošenjem nikaba želimo da izrazimo naše neslaganje sa potrošačkim društvom i sa slikom Žene koja je generalno zastupljena u medijima», pojašnjava Lejla.
Ukoliko vlasti nastave ići u pravcu usvajanja zakonske regulative kojom bi se zabranilo nošenje nikaba u Velikom vojvodstvu, muslimanke koje nose nikab najavljuju da se neće ustručavati zatražiti sastanak sa premijerom Bettelom, ne bi li ga uvjerile da neće tako lahko odustati od svog prava na slobodu izbora.
Pitanje nikaba – od vjerske slobode do prijetnje za nacionalnu sigurnost
Kako saznajemo iz pouzdanih izvora, Šura će nastojati razuvjeriti inicijatore zakona u njihovoj nakani da ograniče prava i slobode malog broja građana Luksemburga. Trenutno se radi na sadržini pisma kojim će se zatražiti sastanak se predstavnicima CSV stranke, te će se tom prilikom zahtjevali pojašnjenje dezinformacija koje je u javnosti plasirao predsjednik stranke Marc Spautz koji je ustvrdio da čak nekoliko stotina žena u Luksemburgu hoda pokrivenog lica dok činjenice ukazuju da ih je samo 16. Također će se tražiti da CSV stranka pojasni svoju drastičnu promjenu stava po pitanju nikaba, shodno činjenici da je u prošlom mandatu vlasti, tijekom 2010. godine, ugledni član CSV stranke i tadašnji ministar pravde François Biltgen govorio da bi debata o tom pitanju bila pogrešna i nepotrebna, te da samo nošenje nikaba ulazi u okvir vjerskih sloboda. Uistinu neće biti nimalo jednostavno predstavnicima CSV stranke pojasniti tako drastičnu evoluciju u njihovom stavu – 2010. godine dok su bili na vlasti pravo na nošenje nikaba smatrali su vjerskom slobodom, dok 5 godina kasnije s pozicije opozicije stava su da isti ugrožava sigurnost u zemlji.
Iako je očigledno da se sva debata oko nikaba kao i problematiziranje mnogih drugih pitanja vezana za muslimane i druge manjine u Evropi koriste u jeftine populističke svrhe, očito je samo pitanje vremena kada će doći do usvajanja zakona o zabrani nošenja nikaba u Luksemburgu.
Borba za političke poene
Da se pitanje muslimanskog vela nastoji politički eksploatisati izgleda su shvatili i ljudi iz vladajuće koalicije. Naime, tokom dana u medijima je osvanula izjava ministra pravde Felixa Braza iz stranke Zelenih koji je otvoreno priznao da je pitanje nikaba u Luksemburgu marginalni fenomen u opadanju te da bi bilo bespotrebno usvajati bilo kakav zakon po tom pitanju. Izjavu ministra Braza odmah je na svom twitter profilu prokomentarisao bivši predsjednik Skupštine iz redova CSV Laurent Mosar, te je tom prilikom izrazio svoj stav da kada se radi o nikabu ne radi se o broju osoba koje ga nose već o principu.
Podaci kojima raspolažemo ukazuju da bi uprkos ohrabrujućem stavu s kojim je tokom dana u javnost izišao ministar pravde, glasanje zakona o zabrani nošenja nikaba u javnom prostoru moglo naći se na skupštinskom dnevnom redu za otprilike 6 mjeseci do godinu dana. Glavno pitanje na koje još nije odgovoreno je ko će iz čitave priče osvojiti više političkih poena – vlast ili pak opozicija?
Svejedno od finalnog ishoda političke borbe opozicije i vlasti, na osnovu reakcija koje pratimo da se zaključiti da čvrsti stav koji je Šura zauzela po ovom ali i drugim za muslimane ove zemlje važnim pitanjima, te njena stalna pripravnost i neprihvatanje islamofobičnog diskursa i prakse koja iz njega proizilazi, pozdravljena je od većine muslimana u Luksemburgu.
Ono što je izvjesno, usvajanje zakona kojim bi se ograničilo nošenje nikaba u javnoj sferi, bespotrebno bi problematizovalo prisutnost muslimana u ovoj zemlji i dovelo u pitanje dalje promicanje društvene kohezije.
IDENTITET.LU
